MIGRACIJE SJEĆANJE KULTURA
MIGRACIJE SJEĆANJE KULTURA
Opis projekta
Kroz model interdisciplinarnog znanstvenog pristupa, a u svrhu podizanja znanstvene izvrsnosti, projekt ima za cilj, uz jačanje ljudskih potencijala za znanstveni rad, istražiti i analizirati u kojoj su mjeri demografske promjene i migracijski tijekovi stanovništva na sjevernodalmatinskim otocima i priobalju od sredine XX. stoljeća do danas oblikovani i oblikuju sjećanje i doživljaj, kao i na transformaciju nematerijalne kulturne baštine, a time i na identitetski kontinuitet i društvenu koheziju stanovništva u domicilnim sredinama te kod migrantske populacije iz tih područja. Polazeći od činjenice da je nematerijalna kulturna baština usko vezana uz usmenu predaju, a samim time i uz pamćenje, te imajući u vidu promijenjeni društveni i kulturni kontekst, posebice uslijed globalizacijskih promjena, projekt će se kroz kulturno-antropološku paradigmu posebno fokusirati na kritičke točke u strukturi individualnog i grupnog identiteta i kolektivnog sjećanja, kao i na rizike koji su utjecali i utječu na identitetski kontinuitet i koheziju grupe u kontekstu posvemašnje transformacije, nestanka, očuvanja ili premještanja nematerijalne baštine iz matičnih prostora. U metodološkom smislu, projekt će koristiti kvalitativnu metodu istraživanja, metodu elicitacije i etnografske intervjue s nositeljima nematerijalne baštine. Rezultati istraživanja će se prikazati na znanstvenim i stručnim skupovima, u znanstvenim i stručnim publikacijama, te putem radionica u obrazovnim ustanovama ali i okviru turističkih paketa, kao modela javnog predstavljanja koji su nezaobilazni faktori u procesu očuvanja, revitalizacije i popularizacije nematerijalne kulturne baštine.
Logotip projekta
Kao dio znanstveno-istraživačke aktivnosti Instituta za istraživanje migracija za potrebe projekta MiSjeK, izrađen je logotip koji je izveden od prvih riječi Migracije, Sjećanje, Kultura. Logotip je izrađen na način da stilizira povijesno-kulturna i migrirajuća kretanja kroz slova na koja su nadodane stilizirane glave da bi se dobila vizualno skupina koja se kreće-migrira. U suradnji s voditeljem projekta, logotip je izradio Studio Kliker.
Ciljevi projekta
Kroz interdisciplinarne analize (etnografski, sociološki, odgojno-obrazovni, povijesni i komunikološki aspekti) i komparativne studije analizirati će se uloge migracijskih procesa na doživljaj i prakse nematerijalne kulturne baštine kod stanovnika u lokalnim sjevernodalmatinskim sredinama te kod migranata i ¸¸njihovih potomaka iz tih područja. S obzirom da migracijski aspekti zauzimaju značajno mjesto u Republici Hrvatskoj, cilj projekta uključuje i rad na aktivnostima od nacionalnog značaja, suradnja s gospodarstvom i razvoj regionalnog identiteta i kulture, jačanje društvene odgovornosti prema nematerijalnoj kulturnoj baštini, te ukazivanje na koji način u suvremenim društvenim i kulturno-znanstvenim ponudama reprezentativno predstaviti lokalnu nematerijalnu kulturnu baštinu kao integrativni dio europske kulturne povijesti. Projekt ima za cilj valorizirati obilježja i ulogu nematerijalne baštine, ukazati na mnogostrukost načina na koji se nematerijalna kulturna baština čuva, komparativna analiza kolektivnog sjećanja, doživljaja i prakse nematerijalne kulturne baštine kod migranata koji su migrirali prije pedesetak godina i koji su migrirali zadnjih desetak godina, ali također i odgovoriti na temeljna pitanja zašto je potrebno čuvati baštinu općenito, koja je njena suvremena i buduća funkcija te kakav je međuodnos između kulturnog i javno-društvenog dobra. Osim teorijskih promišljanja, projekt ima za cilj analizirati izvornost u prakticiranju nematerijalne kulturne baštine, razinu teorijskog znanja i svijesti o dinamičnoj prirodi fenomena, te mogućnosti njene primjene u konkretnim društvenim, obrazovnim, kulturnim i turističkim ponudama te ostalim prikladnim modelima njenog uključivanja u društvenu zajednicu. S obzirom da je glagoljaška baština, kao dio nematerijalne kulturne baštine zaštićeno kulturno dobro od nacionalnog značenja te jedan od značajnih i prepoznatljivih identiteta otoka i priobalja, projekt će staviti poseban naglasak na analizu, očuvanje i prezentiranje glagoljaške pjevane tradicije te istražiti i javno prezentirati kroz multimedijalne publikacije i medije kakvo ona ima danas značenje i ulogu u lokalnim sredinama. Komparativno analizirajući doživljaj i značenje iste baštine kod osoba koje su migrirale iz navedenih područja, projekt će nastojati evidentirati koji su to ključni momenti i mehanizmi prijenosa, koja je razlika između usmenih i dokumentiranih, te obiteljskih i institucijskih oblika i kanala očuvanja i prenošenja nematerijalne baštine. Konačno, analizirati će se koji i kakvi su potencijalni načini čuvanja nematerijalne baštine u promijenjenim sredinama te koja je njihova osobna i društvena uloga u samo-identifikaciji i kulturnoj identifikaciji u sredinama gdje su migrirali. U svrhu popularizacije znanosti i profesionalnog znanstvenog razvoja, u realizaciju projekta u pojedinim fazama, osobito u provedbi intervjua, kodiranjima i statističkih obrada dobivenih rezultata, uključivati će se studenti Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
